Radionica Glumci glumcima

Pozivamo vas na radionicu“Glumci glumcima”koju u okviru projekta Kulturnjak.hr vode Ivica Pucar i Ana-Marija Bokor Vrdoljak. Radionica će se održati 20. i 22. 10. 2021. u 10 sati za polaznike preko aplikacije Zoom. Namijenjena je svima koji žele naučiti više o krovnim glumačkim/umjetničkim organizacijama i koje benifite članstvo u istima donosi.Studirate na umjetničkoj akademiji, uskoro ćete imati diplomu i naći ćete se na tržištu rada. Ili možda već jeste. Pred vama je bezbroj mogućnosti – serije, filmovi, rad u kazalištu, sinkronizacija crtića, reklame, vođenje dramskih skupina. Naravno, možete pisati, režirati, početi stvarati vlastite projekte, postati dio ansambla… No u tom procesu dok svoju želju realizirate u djelo treba isto tako plaćati režije, osigurati primanja, živjeti…Znate li koja prava imate kao umjetnik u Hrvatskoj? I kome se obratiti za pomoć?
Znate li potpisati ugovor?
Znate li što je to porezna olakšica?
Znate li da kao član HDDU imate parvo na poreznu olakškicu?
Što je HDDU i što bi trebao biti?
Znate li koji su uvjeti za članstvo u HDDU?
Zašto bi uopće postali član?
Koliko košta članarina?
Zakon o kazalištima – stari, aktualni, novi – što znate o njemu?

Ovo su samo neke od tema o kojima ćemo razgovarati na radionici “Glumci glumcima” koju vode Ivica Pucar i Ana-Marija Bokor Vrdoljak, oboje akademski glumci s višegodišnjim iskustvom rada u kazalištu.Ivica Pucar od 2017. godine član je Upravnog odbora Hrvatskog društva dramskih umjetnika, a 2019. godine HDDU imenovao ga je članom proširene radne skupine za izradu Zakona o umjetnicima. Godine 2019. Ministarstvo kulture imenovalo ga je članom radne skupinu za izradu novog Zakona o kazalištima, a dvije godine kasnije isto Ministarstvo imenovalo ga je članom Kulturnog vijeća za dramsku i plesnu te izvedbene umjetnosti.


Godine 2021. Ministarstvo kulture imenovalo ga je članom Povjerenstva za provedbu programa “Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama”, kroz čiji su Program obuhvaćeni poduzetnici u područjima izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti.
Dugi niz godina bio je u statusu samostalnog dramskog umjetnika, a od 2019. godine stalni je član dramskog kazališta “Gavella”.Na prvoj radionici govorit će o ulozi Hrvatskog društva dramskih umjetnika, načinima na koji svaki član može utjecati na kvalitetu rada krovne organizacije, prilikama i mogućnostima koje HDDU nudi svojim članovima. Radionica će donijeti primjere rada glumačkih udruženja iz Amerike i Belgije.Ana-Marija Bokor Vrdoljak predstavnica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika i članica Izvršnog odbora u drugom mandatu u Međunarodnoj federaciji glumaca(FIA) gdje je inicirala osnivanje CEE grupe srednje i istočne Europe. Sudjeluje u radnim tijelima FIA-e i koordinira rad CEE grupe koja je uspješno sudjelovala u projektu pod pokroviteljstvom EU, a u najavi je novi projekt u predstojećem razdoblju.
Članica je Upravnog odbora Hrvatskog društva dramskih umjetnika i od 2018. godine predsjednica je Sindikata hrvatskih glumaca podružnice Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi.
Na čelu je novoosnovane udruge AVIP koja se bavi kolektivnom zaštitom izvođačkih prava audiovizualnih umjetnika.Na drugoj radionici govorit će o radu u Međunarodnoj federaciji glumaca, besplatnoj edukaciji koje Europska udruženja nude svim glumcima. Za Hrvatsku, kao članicu Europske Unije, međunarodna aktivnost HDDU-a i hrvatskog glumišta postaje ključna u svrhu očuvanja i stjecanja umjetničkih, radnih, socijalnih, ekonomskih i etičkih prava umjetnika u izvedbenoj umjetnosti i audiovizualnoj industriji u okviru svjetske krovne organizacije glumačkih strukovnih udruženja.Besplatna online radionica održat će se 20. i 22. 10. 2021.
u 10 sati za polaznike do 25 godina
Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca
https://forms.office.com/r/ag6UcbHMpF


Uloga FIA-e je zaštita socijalnih, radnih, ekonomskih, izvođačkih i moralnih prava glumaca, zaštita umjetničke slobode i različitosti u svim njenim vidovima – zaštita spolne, rasne i druge jednakosti. Svojim projektima i aktivnostima FIA ima važnu ulogu u kreiranju kulturne politike. Aktivnosti u FIA-i uključuju komunikaciju i korespondenciju na engleskom jeziku s tajništvom FIA-e u Belgiji i s delegatima iz zemalja članica FIA-e, sudjelovanje na sastancima, pisana izvješća sa sastanka za Skupštinu HDDU-a i Ministarstvo kulture te pisana izvješća za FIA-u prije svakog sastanka, tzv. National report.Hrvatska je u rujnu 2016. na kongresu FIA-e u Sao Paulo izabrana u Izvršni odbor FIA-e, gdje je Ana-Marija Vrdoljak ispred HDDU-a inicirala osnivanje CEE grupe središnje i istočne Europe pa njene aktivnosti uključuju koordiniranje grupe, organizaciju i moderiranje zajedničkih sastanaka pri skupovima EuroFIA-e u Sao Paulo-u, Kopenhagenu i Varšavi.


Što svojim članovima nudi HDDU i koliko su od planiranog ostvarili? Koliko se novi zakon nadovezuje na rad FIA-e? U kojoj mjeri HDDU može pomoći svojim članovima kad se nadu bez posla, bez prilike da rade svoj posao?Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša online izložba mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.

Ana-Marija Bokor Vrdoljak
Zagrepčanka Ana-Marija Bokor Vrdoljak 1999. godine diplomirala na Akademiji dramske umjetnosti na odsjeku glume. Gluma ju je oduvijek privlačila i još kao djevojčica pohađala je dramski studio Zagrebačkog kazališta mladih kod glasovite Zvjezdane Ladike.Profesionalno je počela igrati u vrijeme studija u Gradskom satiričkom kazalištu Kerempuh, GDK Gavella i ITD-u. Nakon što je diplomirala, odlazi na dvogodišnje usavršavanje u London u Actors Centre čiji je osnivač Laurence Olivier. Po povratku u Zagreb nastavlja raditi u statusu samostalnog dramskog umjetnika, pojavljuje se u više filmova i TV serija, igra u radio dramama, sinkronizira animirane filmove te igra u Teatru u gostima, HNK Zagreb i Gradskom kazalištu Žar ptica gdje je od 2005. godine u stalnom angažmanu.Do danas je u matičnom kazalištu Žar ptica ostvarila brojne uloge u nagrađivanim predstavama za djecu i mlade koje su sudjelovale na više domaćih i inozemnih festivala.Redateljica je, scenaristica i izvršna producentica dokumentarnog filma “Lica glumice” koji tematizira četiri glumice različite generacije koje su 2007. godine nominirane za Nagradu hrvatskog glumišta približavajući široj publici ženu glumicu i glumačko zvanje. Film je 2009. godine prikazan u Puli, Motovunu, na Liburnija film festivalu i na Danima hrvatskog filma. Svečana premijera bila je održana u Kinu Europa u Zagrebu, a film je u okviru projekta Gender Equality u EU naveden kao primjer dobre prakse tematiziranja i prikaza žena u glumačkom zvanju.


Ivica Pucar
Zadranin Ivica Pucar diplomirao je s odličnim uspjehom u klasi prof. Izeta Hajdarhodžića na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i stekao zvanje akademskog glumca.
Glumio je u svim važnijim kazalištima u Hrvatskoj. Sedam godina bio je stalni vanjski suradnik Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a kao gost glumio je u Gradskom kazalištu Komedija, Dramskom kazalištu Gavella, Glumačkoj družini Histrion, Istarskom Narodnom Kazalištu i drugima. Sudjelovao je na svim hrvatskim važnijim festivalima, Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Zadarskom kazališnom ljetu. Deset godina bio je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, sedam godina bio je prvak drame u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu. Od 2019. godine stalni je član dramskog kazališta “Gavella”. Radi na filmu i televiziji. U Off Teatru Bagatella bavi se glumačkom pedagogijom gdje šest godina vodi tečaj glume. Bavi se i voditeljskim poslom.
Dobitnik je nagrade “Najhistrion” za 2015. godinu.Godine 2020. Agencija za odgoj i obrazovanje imenovala ga je članom Državnog povjerenstva za provedbu Smotre Lidrano, a iste godine bio je član žirija za dodjelu Nagrade hrvatskog glumišta. Godine 2021. bio je izbornik Festivala glumca.


Niz godina aktivno sudjeluje u kulturno-umjetničkom amaterizmu Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Višegodišnji je predsjednik i pjevač jednog od ponajboljih amaterskih zborova u Hrvatskoj Akademskog zbora bazilike Srca Isusova “Palma”, a osnivač je i pjevač nagrađivane klape “Pižolot”. Bavi se i humanitarnim radom. Stalni je suradnik Udruge za sindrom Down Međimurske županije i Hrvatske udruge oboljelih od cistične fibroze.
Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress (www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.
Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

Radionica Diplomacija kroz kulturu – kako je Južna Koreja postala glavni izvoznik kulture 21. stoljeća

* K-DRAMA * K-POP * K-BEAUTY* K-WORLD *

termini koji su dobro poznati diljem svijeta, a svima im je zajednička poveznica Južna Koreja, zemlja čiji se utjecaj danas osjeti na apsolutno svim područjima – od kulture, politike, poduzetništva, umjetnosti. 

Netflixova dramska serija “Squid Game” trenutačno je na vrhu globalne ljestvice gledanosti te prva korejska drama koja je zauzela prvo mjesto u SAD-u. Na prvom je mjestu po gledanosti i u Hrvatskoj. 

Film “Parazit” dobitnik je čak četiri Oscara 2020. – za najbolji film, najbolji strani film, originalni scenarij i režiju. “Parazit” je i prvi film na jeziku koji nije engleski, a koji je osvojio titulu najboljega filma.

Oscara je ove godine dobila i južnokorejska glumica Yuh-Jung Youn za ulogu bake u filmu “Minari” o imigrantskoj južnokorejskoj obitelji osamdesetih godina u SAD-u.

Boy bend BTS upravo ovih dana ima svoj šesti singl na mjestu broj jedan Billboardljestvice u posljednjih godina dana. Bend koji je oborio više od 25 svjetskih rekorda od ove se godine nalazi i u knjizi hrvatskoga jezika za osme razrede, a prošli mjesec predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in uručio je članovima benda diplomatske putovnice i proglasio ih Envoys of Future Generations and Culture

Kozmetički proizvodi iz Južne Koreje iznimno su traženi diljem svijeta i za očekivati je da će u narednih nekoliko godina postati najprodavaniji na cjelokupnom kozmetičkom tržištu. 

Korejski jezik sve je popularniji diljem svijeta, a za očekivati je i veliki dolazak turista u Južnu Koreju kad se ponovno otvore granice. 

Kako je sve to uspjelo Južnoj Koreji? 

Kroz dvije radionice saznajte kako je Južna Koreja postala glavni izvoznik kulture 21. stoljeća. Radionice se provode onlineputem zoom aplikacije, a namijenjene su mladima do 25 godina koji žele naučiti više o K-POP kulturi. Cilj radionica je pružiti sudionicima pregled aktivnosti koje su provodile južnokorejska vlada i privatne tvrtke u cilju promocije korejske kulture u cijelom svijetu te kako su te aktivnosti pridonijele zastupljenosti ne samo K-pop idola, već azijskih umjetnika općenito u zapadnom umjetničkom i društvenom prostoru.

Besplatna onlineradionica održat će se 19. i 26. 10. 2021. 

u 19 sati za polaznike do 25 godina

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca

https://forms.office.com/r/9rAEhRTWh6

https://forms.office.com/r/9rAEhRTWh6

VODITELJICE RADIONICE

Ida Klemenčić

Rođena 1999. u Zagrebu, ove je godine izabrana za predsjednicu Udruge za promicanje korejske kulture koja je proizašla iz rada KCE-a. Studira na završnoj godini Diplomskog studija produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i radi u struci. U slobodno vrijeme uživa u heklanju, kuhanju i sličnim aktivnostima. 

Marija Šimić

Iako je najmlađa članica KCE tima, Marija Šimić izabrana je ove godine za dopredsjednicu Udruge za promicanje korejske kulture. Rođena 2001. u Zagrebu i odrasla u Mostaru, studirala je modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a trenutačno je na pauzi od studiranja. Slobodno vrijeme ispunjava treninzima kyuda, tradicionalnog japanskog streličarstva, volontira u azilu za životinje i bavi se modnim i grafičkim dizajnom.

KOREA CROATIA EVENTS

Korea Croatia Eventsje event managementtim i udruga u nastajanju koji od 2018. godine hrvatskoj kulturnoj i entertainmentsceni donosi dašak istoka. S događajima u rasponu od K-pop partyja i filmskih premijera do plesnih radionica i natjecanja u suradnji s Veleposlanstvom Republike Koreje te kulturnih događaja i K-rock koncerata, njihova je misija povezati zajednicu ljubitelja korejske kulture u Hrvatskoj te ju postupno povećavati približavanjem te iznimno bogate kulture široj publici.

https://www.instagram.com/koreacroatiaevents/
https://kce.carrd.co

KONCEPT RADIONICE

U prvom terminu radionice govorit će se o početku Hallyu wavea, tj. što se sve pokrenulo kroz prvo desetljeće 21. stoljeća – spominjat će se sami začetci K-popa kao glazbe forme, prva probijanja korejske kulture na zapad, od prvih pozicija na Billboardljestvicama, koncerata u Madison Square Gardenu i sličnih velikih postignuća prve i druge generacije K-popa. Prvi termin završit će 2012. godinom i legendarnim PSY-jevim „Gangnam Styleom“ koji je, iako ga mnogi nisu ozbiljno shvaćali, probijao granice i omogućio mnogima lakše probijanje na zapadnu umjetničku i zabavnu scenu.

U drugom ćemo se terminu fokusirati specifično na diplomatske aktivnosti grupe BTS – kako su nastali, o kompaniji koja stoji iza njih, što ih je dovelo do ovog trenutka u njihovoj karijeri itd. Napravit će se pregled raznih oličenja koje su dobili od strane južnokorejske vlade te kakav značaj ta odličja imaju za popularnu kulturu i utjecaj koji ima na diplomatske aktivnosti Južne Koreje. Također će se spominjati njihove kampanje s UNICEF-om te njihovi govori na sjednicama Ujedinjenih naroda.

Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša onlineizložba mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.

Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress(www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.

Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

Toni Gojanović

Autor fotografije: Elena Zaucke

Talentiranost, uspješnost i skromnost odlike su velike šibenske zvijezde koju slava nije promijenila. Prvi veliki film snimio je već tijekom studija na Akademiji dramskih umjetnosti. Riječ je o svima poznatom filmu „Karaula“ u kojem je svojom glumom osvojio javnost. Povukao se s domaće scene i otišao u Njemačku. Toni Gojanović glumac je koji je iznimno cijenjen kod nas, ali i u inozemstvu. Uz kazališnu, sagradio je i filmsku internacionalnu karijeru. Na britanskom Channel 4ove se godine emitirala prva sezona krimi-serije „Before We Die“ u kojoj Toni ima jednu od glavnih uloga. Možemo ga pratiti u seriji Uspjehna streamingservisu HBO. Glumi u filmu Sixth Buskoji ima svjetsku premijeru 20. studenoga 2021. U razgovoru koji slijedi možete bolje upoznati glumca Tonia Gojanovića i otkriti kako on gleda na glumu, kako je glumiti u inozemstvu te kako kao glumac radi na sebi. 

Je li gluma posao ili poziv?

Gluma može biti oboje. Naš posao je zaista poseban. Ljudi koji se ne bave ovim poslom rijetko mogu razumjeti sve što on nosi sa sobom. Iz te perspektive doista možemo reći da je gluma poziv. Mi taj posao radimo i kada ne radimo. Živimo s tim poslom. Glumac se stalno preispituje i radi na sebi, bez obzira na to radi li trenutno na nekom projektu. Proces samopropitivanja i samousavršavanja traje svakoga dana. 

Nakon velikog hita Karaulemaknuli ste se s domaće scene i otišli u Njemačku. Što ste radili na početku? Kako ste došli do prvih uloga? 

Kada sam došao u Njemačku, najnormalnije sam se prijavio na audicije u kazalištu. Ne znam koliko smo svjesni kolika je konkurencija vani. Dobijete drugu perspektivu na tu profesiju tek kada dođete tamo na audicije i vidite tu količinu glumaca koji su svi sjajni i svi izgledaju otprilike kao vi. 

Nakon Akademije ste relativno mladi otišli u inozemstvo. Biste li preporučili mladim ljudima koji misle da u Hrvatskoj nemaju dobre prilike odu van? Ima li vani više prilika za posao? Puno se snima i čini se kao da nikad nije bilo toliko prilika i koprodukcija kao danas.

Da, to se dogodilo zadnjih godina kada su streamingservisi preuzeli vodstvo. Sve je manja uloga filma i sve se više gledaju serije. Ljudi gledaju sadržaje putem interneta i streamingservisa kod kuće. Više se ne čeka po tjedan dana da izađe nova epizoda, nego gledamo cijelu sezonu u dva dana. Navike gledatelja su se potpuno promijenile. Količina streamingservisa i količina sadržaja koju oni moraju izbacivati dovela je do hiperprodukcije. Strašno se puno snima svugdje. Mogućnosti su svugdje, ali se ne usuđujem davati nikome savjet jer je moje iskustvo da nema pravila. Svi znamo otprilike što bi trebalo – naći agenta, imati profil na internetu i sl. Iz osobnog iskustva znam da poslovi dolaze raznim kanalima i ljudi ih dobivaju mimo pravila. 

Koliko je važno znanje stranih jezika?

Imao sam sreću glumiti na tri jezika. Naravno da je bitno znanje jezika. Naša profesija je povezana s jezikom. Jezik je sredstvo komunikacije. Jedna je stvar znati komunicirati na jeziku, a druga je stvar poznavati jezik suštinski tako da možete prenijeti emociju, da razumijete mentalitet, bit, melodiju, ritam jezika. 

Imate li jezične savjetnike koji Vam pomažu u pripremanju uloga na stranim jezicima? 

Različito je ako govorimo o filmu i kazalištu. Meni je njemački kao drugi materinji jezik. No, kako nisam studirao u Njemačkoj, kazalište mi je pomoglo angažirajući jednu profesoricu koja je radila sa mnom na izgovoru jer govor na sceni ima neke posebnosti i zahtijeva nešto drugo nego govor ispred kamere. 

Glumite u seriji Before We Diekoja je ove godine emitirana na britanskom Channel 4. Vaš lik je Davor Mimica koji je vođa mafijaške obitelji hrvatskih korijena. Koliko ste dugo pripremali tu ulogu?

U cijeli projekt ušao sam relativno kasno tako da nije bilo vremena za pripremu koliko sam želio. To često bude tako, ali kada dobijete ulogu, bitno je iskoristiti svaki trenutak da biste se pripremili. Važno je čitati scenarij iznova, iznova i iznova. Svaka uloga nosi neke posebnosti i izazove kojima se morate prilagoditi. Bitno je da glumac radi na sebi da bi u trenutku kada dobije ulogu bio spreman. 

Što je Vama broj jedan kad kažete rad na sebi, na čemu Vi trenutno najviše radite? 

Nema jednog jedinstvenog odgovora. Mi upijamo iz života. Svi sadržaji kojima se izlažemo, knjige, filmovi, kazalište, druženja, gledanje drugih kolega kako rade, ali iz zanatske perspektive. Uzet ću za primjer gledanje filma. Glumac ili glumica u filmu nas oduševi i emotivno dotakne te plačemo, smijemo se ili suosjećamo. To je perspektiva gledatelja. Perspektiva glumca je otići korak dalje i analizirati i shvatiti što taj glumac ili glumica točno radi kako bi u gledatelju izazvao reakciju. 

Imate li neki posebno drag trenutak sa seta?

Često je zadnja klapa jako emotivna. Pogotovo ako se radi o većoj ulozi. Vi s tim ljudima živite tjednima ili mjesecima. Navečer nakon snimanja sjednete i upoznate ih jako dobro. Toliko da oni postanu kao vaša obitelj i prijatelji. Zadnja klapa najčešće znači oproštaj i pozdrav toj ulozi i svemu onome što ste nosili u sebi tih mjeseci. Zadnja klapa je za mene uvijek emotivan trenutak. 

Što nikad ne biste napravili za ulogu? 

Nisam za to da bi za ulogu trebali napraviti sve. Mislim da svako za sebe treba znati što je za njega prihvatljivo, a što ne. Za mene su upitne stvari koje bi išle primjerice protiv mojega zdravlja, tipa ekstremno se udebljati ili ekstremno smršavjeti. Poštujem glumce koji su spremni na tu predanost, ali za mene bi to morao biti poseban projekt i posebne okolnosti da bih pristao. Također, ako je priča koja se želi prikazati neka vrsta političke propagande ili svjetonazora koji ja ne dijelim, onda o tome trebam razmisliti. Ne govorim o ulozi npr. kriminalca, ubojice ili Hitlera, nego o tonu cijele priče. Mi smo stvaratelji, umjetnici i također imamo jednu vrstu odgovornosti i trebamo toga biti svjesni. 

Toni Gojanović pobliže nas je upoznao sa svojim zanimanjem. Po njegovim riječima vidimo koliko ima iskustva i koliko svoj posao profesionalno obavlja, ali i voli. Očito je da je za njega gluma posao, ali doista i poziv. Talent, rad i trud doveli su ga do uspjeha, a sigurni smo da u budućnosti od njega možemo očekivati još mnogo toga. 

Intervju s Toniem Gojanović kreiran je prema sadržaju o kojem se razgovaralo na Glumačkoj radionici Ton? Ide! Kamera? Ide! Akcija! koju je u okviru projekta Kulturnjak.hr moderirala Antonija Putić 25.6.2021. 

Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress (www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr) . Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.

Autor teksta: Anamarija Lovrić

Autor fotografije: Elena Zaucke