Radionica Glumci glumcima

Pozivamo vas na radionicu“Glumci glumcima”koju u okviru projekta Kulturnjak.hr vode Ivica Pucar i Ana-Marija Bokor Vrdoljak. Radionica će se održati 20. i 22. 10. 2021. u 10 sati za polaznike preko aplikacije Zoom. Namijenjena je svima koji žele naučiti više o krovnim glumačkim/umjetničkim organizacijama i koje benifite članstvo u istima donosi.Studirate na umjetničkoj akademiji, uskoro ćete imati diplomu i naći ćete se na tržištu rada. Ili možda već jeste. Pred vama je bezbroj mogućnosti – serije, filmovi, rad u kazalištu, sinkronizacija crtića, reklame, vođenje dramskih skupina. Naravno, možete pisati, režirati, početi stvarati vlastite projekte, postati dio ansambla… No u tom procesu dok svoju želju realizirate u djelo treba isto tako plaćati režije, osigurati primanja, živjeti…Znate li koja prava imate kao umjetnik u Hrvatskoj? I kome se obratiti za pomoć?
Znate li potpisati ugovor?
Znate li što je to porezna olakšica?
Znate li da kao član HDDU imate parvo na poreznu olakškicu?
Što je HDDU i što bi trebao biti?
Znate li koji su uvjeti za članstvo u HDDU?
Zašto bi uopće postali član?
Koliko košta članarina?
Zakon o kazalištima – stari, aktualni, novi – što znate o njemu?

Ovo su samo neke od tema o kojima ćemo razgovarati na radionici “Glumci glumcima” koju vode Ivica Pucar i Ana-Marija Bokor Vrdoljak, oboje akademski glumci s višegodišnjim iskustvom rada u kazalištu.Ivica Pucar od 2017. godine član je Upravnog odbora Hrvatskog društva dramskih umjetnika, a 2019. godine HDDU imenovao ga je članom proširene radne skupine za izradu Zakona o umjetnicima. Godine 2019. Ministarstvo kulture imenovalo ga je članom radne skupinu za izradu novog Zakona o kazalištima, a dvije godine kasnije isto Ministarstvo imenovalo ga je članom Kulturnog vijeća za dramsku i plesnu te izvedbene umjetnosti.


Godine 2021. Ministarstvo kulture imenovalo ga je članom Povjerenstva za provedbu programa “Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama”, kroz čiji su Program obuhvaćeni poduzetnici u područjima izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti.
Dugi niz godina bio je u statusu samostalnog dramskog umjetnika, a od 2019. godine stalni je član dramskog kazališta “Gavella”.Na prvoj radionici govorit će o ulozi Hrvatskog društva dramskih umjetnika, načinima na koji svaki član može utjecati na kvalitetu rada krovne organizacije, prilikama i mogućnostima koje HDDU nudi svojim članovima. Radionica će donijeti primjere rada glumačkih udruženja iz Amerike i Belgije.Ana-Marija Bokor Vrdoljak predstavnica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika i članica Izvršnog odbora u drugom mandatu u Međunarodnoj federaciji glumaca(FIA) gdje je inicirala osnivanje CEE grupe srednje i istočne Europe. Sudjeluje u radnim tijelima FIA-e i koordinira rad CEE grupe koja je uspješno sudjelovala u projektu pod pokroviteljstvom EU, a u najavi je novi projekt u predstojećem razdoblju.
Članica je Upravnog odbora Hrvatskog društva dramskih umjetnika i od 2018. godine predsjednica je Sindikata hrvatskih glumaca podružnice Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi.
Na čelu je novoosnovane udruge AVIP koja se bavi kolektivnom zaštitom izvođačkih prava audiovizualnih umjetnika.Na drugoj radionici govorit će o radu u Međunarodnoj federaciji glumaca, besplatnoj edukaciji koje Europska udruženja nude svim glumcima. Za Hrvatsku, kao članicu Europske Unije, međunarodna aktivnost HDDU-a i hrvatskog glumišta postaje ključna u svrhu očuvanja i stjecanja umjetničkih, radnih, socijalnih, ekonomskih i etičkih prava umjetnika u izvedbenoj umjetnosti i audiovizualnoj industriji u okviru svjetske krovne organizacije glumačkih strukovnih udruženja.Besplatna online radionica održat će se 20. i 22. 10. 2021.
u 10 sati za polaznike do 25 godina
Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca
https://forms.office.com/r/ag6UcbHMpF


Uloga FIA-e je zaštita socijalnih, radnih, ekonomskih, izvođačkih i moralnih prava glumaca, zaštita umjetničke slobode i različitosti u svim njenim vidovima – zaštita spolne, rasne i druge jednakosti. Svojim projektima i aktivnostima FIA ima važnu ulogu u kreiranju kulturne politike. Aktivnosti u FIA-i uključuju komunikaciju i korespondenciju na engleskom jeziku s tajništvom FIA-e u Belgiji i s delegatima iz zemalja članica FIA-e, sudjelovanje na sastancima, pisana izvješća sa sastanka za Skupštinu HDDU-a i Ministarstvo kulture te pisana izvješća za FIA-u prije svakog sastanka, tzv. National report.Hrvatska je u rujnu 2016. na kongresu FIA-e u Sao Paulo izabrana u Izvršni odbor FIA-e, gdje je Ana-Marija Vrdoljak ispred HDDU-a inicirala osnivanje CEE grupe središnje i istočne Europe pa njene aktivnosti uključuju koordiniranje grupe, organizaciju i moderiranje zajedničkih sastanaka pri skupovima EuroFIA-e u Sao Paulo-u, Kopenhagenu i Varšavi.


Što svojim članovima nudi HDDU i koliko su od planiranog ostvarili? Koliko se novi zakon nadovezuje na rad FIA-e? U kojoj mjeri HDDU može pomoći svojim članovima kad se nadu bez posla, bez prilike da rade svoj posao?Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša online izložba mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.

Ana-Marija Bokor Vrdoljak
Zagrepčanka Ana-Marija Bokor Vrdoljak 1999. godine diplomirala na Akademiji dramske umjetnosti na odsjeku glume. Gluma ju je oduvijek privlačila i još kao djevojčica pohađala je dramski studio Zagrebačkog kazališta mladih kod glasovite Zvjezdane Ladike.Profesionalno je počela igrati u vrijeme studija u Gradskom satiričkom kazalištu Kerempuh, GDK Gavella i ITD-u. Nakon što je diplomirala, odlazi na dvogodišnje usavršavanje u London u Actors Centre čiji je osnivač Laurence Olivier. Po povratku u Zagreb nastavlja raditi u statusu samostalnog dramskog umjetnika, pojavljuje se u više filmova i TV serija, igra u radio dramama, sinkronizira animirane filmove te igra u Teatru u gostima, HNK Zagreb i Gradskom kazalištu Žar ptica gdje je od 2005. godine u stalnom angažmanu.Do danas je u matičnom kazalištu Žar ptica ostvarila brojne uloge u nagrađivanim predstavama za djecu i mlade koje su sudjelovale na više domaćih i inozemnih festivala.Redateljica je, scenaristica i izvršna producentica dokumentarnog filma “Lica glumice” koji tematizira četiri glumice različite generacije koje su 2007. godine nominirane za Nagradu hrvatskog glumišta približavajući široj publici ženu glumicu i glumačko zvanje. Film je 2009. godine prikazan u Puli, Motovunu, na Liburnija film festivalu i na Danima hrvatskog filma. Svečana premijera bila je održana u Kinu Europa u Zagrebu, a film je u okviru projekta Gender Equality u EU naveden kao primjer dobre prakse tematiziranja i prikaza žena u glumačkom zvanju.


Ivica Pucar
Zadranin Ivica Pucar diplomirao je s odličnim uspjehom u klasi prof. Izeta Hajdarhodžića na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i stekao zvanje akademskog glumca.
Glumio je u svim važnijim kazalištima u Hrvatskoj. Sedam godina bio je stalni vanjski suradnik Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a kao gost glumio je u Gradskom kazalištu Komedija, Dramskom kazalištu Gavella, Glumačkoj družini Histrion, Istarskom Narodnom Kazalištu i drugima. Sudjelovao je na svim hrvatskim važnijim festivalima, Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Zadarskom kazališnom ljetu. Deset godina bio je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, sedam godina bio je prvak drame u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu. Od 2019. godine stalni je član dramskog kazališta “Gavella”. Radi na filmu i televiziji. U Off Teatru Bagatella bavi se glumačkom pedagogijom gdje šest godina vodi tečaj glume. Bavi se i voditeljskim poslom.
Dobitnik je nagrade “Najhistrion” za 2015. godinu.Godine 2020. Agencija za odgoj i obrazovanje imenovala ga je članom Državnog povjerenstva za provedbu Smotre Lidrano, a iste godine bio je član žirija za dodjelu Nagrade hrvatskog glumišta. Godine 2021. bio je izbornik Festivala glumca.


Niz godina aktivno sudjeluje u kulturno-umjetničkom amaterizmu Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Višegodišnji je predsjednik i pjevač jednog od ponajboljih amaterskih zborova u Hrvatskoj Akademskog zbora bazilike Srca Isusova “Palma”, a osnivač je i pjevač nagrađivane klape “Pižolot”. Bavi se i humanitarnim radom. Stalni je suradnik Udruge za sindrom Down Međimurske županije i Hrvatske udruge oboljelih od cistične fibroze.
Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress (www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.
Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

Radionica Diplomacija kroz kulturu – kako je Južna Koreja postala glavni izvoznik kulture 21. stoljeća

* K-DRAMA * K-POP * K-BEAUTY* K-WORLD *

termini koji su dobro poznati diljem svijeta, a svima im je zajednička poveznica Južna Koreja, zemlja čiji se utjecaj danas osjeti na apsolutno svim područjima – od kulture, politike, poduzetništva, umjetnosti. 

Netflixova dramska serija “Squid Game” trenutačno je na vrhu globalne ljestvice gledanosti te prva korejska drama koja je zauzela prvo mjesto u SAD-u. Na prvom je mjestu po gledanosti i u Hrvatskoj. 

Film “Parazit” dobitnik je čak četiri Oscara 2020. – za najbolji film, najbolji strani film, originalni scenarij i režiju. “Parazit” je i prvi film na jeziku koji nije engleski, a koji je osvojio titulu najboljega filma.

Oscara je ove godine dobila i južnokorejska glumica Yuh-Jung Youn za ulogu bake u filmu “Minari” o imigrantskoj južnokorejskoj obitelji osamdesetih godina u SAD-u.

Boy bend BTS upravo ovih dana ima svoj šesti singl na mjestu broj jedan Billboardljestvice u posljednjih godina dana. Bend koji je oborio više od 25 svjetskih rekorda od ove se godine nalazi i u knjizi hrvatskoga jezika za osme razrede, a prošli mjesec predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in uručio je članovima benda diplomatske putovnice i proglasio ih Envoys of Future Generations and Culture

Kozmetički proizvodi iz Južne Koreje iznimno su traženi diljem svijeta i za očekivati je da će u narednih nekoliko godina postati najprodavaniji na cjelokupnom kozmetičkom tržištu. 

Korejski jezik sve je popularniji diljem svijeta, a za očekivati je i veliki dolazak turista u Južnu Koreju kad se ponovno otvore granice. 

Kako je sve to uspjelo Južnoj Koreji? 

Kroz dvije radionice saznajte kako je Južna Koreja postala glavni izvoznik kulture 21. stoljeća. Radionice se provode onlineputem zoom aplikacije, a namijenjene su mladima do 25 godina koji žele naučiti više o K-POP kulturi. Cilj radionica je pružiti sudionicima pregled aktivnosti koje su provodile južnokorejska vlada i privatne tvrtke u cilju promocije korejske kulture u cijelom svijetu te kako su te aktivnosti pridonijele zastupljenosti ne samo K-pop idola, već azijskih umjetnika općenito u zapadnom umjetničkom i društvenom prostoru.

Besplatna onlineradionica održat će se 19. i 26. 10. 2021. 

u 19 sati za polaznike do 25 godina

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca

https://forms.office.com/r/9rAEhRTWh6

https://forms.office.com/r/9rAEhRTWh6

VODITELJICE RADIONICE

Ida Klemenčić

Rođena 1999. u Zagrebu, ove je godine izabrana za predsjednicu Udruge za promicanje korejske kulture koja je proizašla iz rada KCE-a. Studira na završnoj godini Diplomskog studija produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i radi u struci. U slobodno vrijeme uživa u heklanju, kuhanju i sličnim aktivnostima. 

Marija Šimić

Iako je najmlađa članica KCE tima, Marija Šimić izabrana je ove godine za dopredsjednicu Udruge za promicanje korejske kulture. Rođena 2001. u Zagrebu i odrasla u Mostaru, studirala je modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a trenutačno je na pauzi od studiranja. Slobodno vrijeme ispunjava treninzima kyuda, tradicionalnog japanskog streličarstva, volontira u azilu za životinje i bavi se modnim i grafičkim dizajnom.

KOREA CROATIA EVENTS

Korea Croatia Eventsje event managementtim i udruga u nastajanju koji od 2018. godine hrvatskoj kulturnoj i entertainmentsceni donosi dašak istoka. S događajima u rasponu od K-pop partyja i filmskih premijera do plesnih radionica i natjecanja u suradnji s Veleposlanstvom Republike Koreje te kulturnih događaja i K-rock koncerata, njihova je misija povezati zajednicu ljubitelja korejske kulture u Hrvatskoj te ju postupno povećavati približavanjem te iznimno bogate kulture široj publici.

https://www.instagram.com/koreacroatiaevents/
https://kce.carrd.co

KONCEPT RADIONICE

U prvom terminu radionice govorit će se o početku Hallyu wavea, tj. što se sve pokrenulo kroz prvo desetljeće 21. stoljeća – spominjat će se sami začetci K-popa kao glazbe forme, prva probijanja korejske kulture na zapad, od prvih pozicija na Billboardljestvicama, koncerata u Madison Square Gardenu i sličnih velikih postignuća prve i druge generacije K-popa. Prvi termin završit će 2012. godinom i legendarnim PSY-jevim „Gangnam Styleom“ koji je, iako ga mnogi nisu ozbiljno shvaćali, probijao granice i omogućio mnogima lakše probijanje na zapadnu umjetničku i zabavnu scenu.

U drugom ćemo se terminu fokusirati specifično na diplomatske aktivnosti grupe BTS – kako su nastali, o kompaniji koja stoji iza njih, što ih je dovelo do ovog trenutka u njihovoj karijeri itd. Napravit će se pregled raznih oličenja koje su dobili od strane južnokorejske vlade te kakav značaj ta odličja imaju za popularnu kulturu i utjecaj koji ima na diplomatske aktivnosti Južne Koreje. Također će se spominjati njihove kampanje s UNICEF-om te njihovi govori na sjednicama Ujedinjenih naroda.

Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša onlineizložba mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.

Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress(www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.

Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

Venecijanski filmski festival

Venecijanski filmski festival ili punim nazivom Mostra Internazionale d’Arte Cinematografica najstariji je filmski festival. Prvi put je održan 1932. na terasi hotela Excelsior na Lidu, u sklopu 18. venecijanskog bijenala. Festival je, kao dio Bijenala u Veneciji, ustanovio grof Giovanni Volpi 1932. godine. Sposobni poduzetnik i političar, jedan od najbogatijih ljudi u Italiji, ljubav prema filmu prenio je i na unuku, Marinu Cicogna, slavnu talijansku filmsku producenticu koja je u bogatoj karijeri producirala niz filmova, uključujući i slavni film Belle de Jour čiju režiju potpisuje veliki Luis Buñel. Film je nagrađen i na Venecijanskom filmskom festivalu nagradom Zlatni lav 1967. godine, a sama Marina Cicogna postala je zaštitni znak Festivala i najuspješnija žena talijanskog filma.

Venecijanski bijenale ili Bijenale u Veneciji (talijanski La Biennale di Venezia) naziv je za prestižne međunarodne umjetničke manifestacije (izložbe i festivali) u Veneciji, na kojima se redovito predstavlja i promiče suvremena umjetnost i trendovi različitih umjetničkih područja (likovna umjetnost, glazba, film, kazalište, arhitektura, ples).

Bijenale se isprva razvio iz likovne izložbe koja je pokrenuta 1895., pod imenom Međunarodna umjetnička izložba u Veneciji. Tijekom godina razvili su se i drugi projekti koji imaju isti cilj – promociju umjetnosti. U okviru Bijenala tako se danas održava Međunarodni festival suvremene glazbe, Međunarodna filmska smotra, Međunarodni kazališni festival, Međunarodna smotra arhitekture i Međunarodni festival suvremenoga plesa.

Prvi film koji je prikazan bio je Dr Jekyll and Mr Hyde Roubena Mamouliana, a tu su još bili i filmovi Franka Capre, Jamesa Whalea i Aleksandra Dovzenka.

Festival je ponovno održan tek 1934., kada su u konkurenciji bili filmovi iz 19 zemalja, a pratilo ga je 300 akreditiranih novinara. 

Od 1932. do 1942. godine glavna festivalska nagrada Zlatni lav nosila je ime Mussolinijev pehar (Coppa Mussolini), po tadašnjem talijanskom fašističkom premijeru Benitu Mussoliniju. Nagrada je potom dobila ime Zlatni lav 1949. godine, a prvo priznanje pripalo je francuskom filmu Manon.

Status natjecateljskoga festivala A kategorije dodijelio mu je 1951. FIAPF (Međunarodna federacija udruga filmskih producenata). Venecijanski filmski festival nije se održavao 1943. – 1946., 1973. i 1977. – 1978., a 1969. – 1972., 1974. – 1976. i 1979. nije bio natjecateljskoga karaktera.

Glavna je nagrada Zlatni lav (Leone dʼoro) koja se dodjeljuje najboljemu filmu (isprva naziva Lav sv. Marka). Važnije su nagrade još Srebrni lav (najboljemu redatelju), Velika nagrada žirija (Grand prix) i Posebna nagrada žirija za film, Volpijev pehar (Coppa Volpi) najboljemu glumcu i glumici, nagrade Osella za tehnički doprinos, kameru i scenarij, kao i nagrade u programima Horizonti i Dani autora.

 La Mostra je, uz festivale u Canessu i Berlinu, jedan od glavnih filmskih festivala u Europi.

Autor teksta: Antonija Putić

Autor fotografija: Antonija Putić

Sarajevo film festival

Sarajevo Film Festival najvažniji je regionalni filmski festival, zahvaljujući kojemu Sarajevo svake godine u kolovozu postaje najvažnije mjesto za mnogobrojne filmaše. Sarajevo Film Festival služi kao zajednička platforma za filmski biznis čitave regije, postavljajući visoke standarde u festivalskoj organizaciji, filmskoj promociji i prezentaciji u jugoistočnoj Europi.

Prvi Sarajevo Film Festival održavao se od 25. listopada do 5. studenoga 1995. godine, a unatoč opsadi Sarajeva i ratnim zbivanjima, Festival je posjetilo 15 000 ljudi. Dugogodišnji direktor festivala je Mirsad Purivatra.

Organizacija Festivala uvijek stavlja poseban fokus na regiju jugoistočne Europe (Albanija, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Grčka, Gruzija, Mađarska, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Malta, Moldavija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija, Turska), zahvaljujući kojem filmovi, talenti i budući projekti iz regije dospijevaju u središte pozornosti međunarodne filmske javnosti. Festival svake godine posjeti više od 100 000 gledatelja, popune se svi smještajni kapaciteti u gradu, a osim regionalnih filmskih zvijezda, na festival dolaze i mnogobrojni Oscarovci i ugledni filmski umjetnici iz cijeloga svijeta. Festival je ugostio poznate osobe kao što su: Robert De NiroAngelina JolieBrad PittEmile HirschOrlando BloomDaniel CraigDanny GloverJohn MalkovichMorgan FreemanOliver StoneJohn CleeseSteve BuscemiMichael FassbenderJeremy IronsBono VoxNick CaveCoolioStephen FrearsMickey RourkeMichael MooreGérard DepardieuDarren AronofskySophie OkonedoGillian AndersonKevin SpaceyEric CantonaBenicio del Toro i mnogi drugi.

Festival ove godine otvaraju svjetske premijere dvaju bosanskih filmova – film Deset u pola Danisa Tanovića i omnibus Pisma s krajeva svijeta filmskog kolektiva Bistrik7, međunarodne skupine redatelja prve generacije na sarajevskoj film.factory, kultnoga redatelja Bele Tarra.

Za nagrade Srce Sarajeva ove je godine u konkurenciji 48 filmova u četiri kategorije – igrani, dokumentarni, kratki i studentski film. Svjetsku premijeru zabilježit će 18 filmova, tri međunarodnu, jedan europsku, 25 filmova regionalnu i jedan bosanskohercegovačku premijeru. U želji da unaprijedi i potakne produkciju kvalitetnih audiovizualnih sadržaja, Sarajevo Film Festival od ove je godine uveo novu kategoriju nagrada – Srca Sarajeva za TV serije. Ove godine je nominirano 16 TV serija s područja regije, a nagrade će biti dodijeljene u šest kategorija.

Počasno Srce Sarajeva ove će godine biti dodijeljeno redatelju Wimu Wendersu u znak priznanja za izniman doprinos filmskoj umjetnosti, a u sklopu programa bit će upriličeno njegovo predavanje mladim filmskim stručnjacima te će biti prikazana i retrospektiva njegovih odabranih filmova.

Talents Sarajevo je obrazovna platforma i mjesto susreta mladih filmskih profesionalaca u usponu i s vremenom je postao najprestižniji filmski trening u regiji koji svake godine okuplja mlade dajući im priliku da nauče nove vještine, ali i upoznaju najvažnije ljude iz struke. Festival također karakterizira CineLink, dugogodišnji program za razvoj projekata koji rezultira godišnjim koprodukcijskim marketom tijekom festivalskih dana.

Nagrade Sarajevo Film Festivala

POČASNO SRCE SARAJEVA

Nagrada se dodjeljuje u znak priznanja za izniman doprinos filmskoj umjetnosti.

Natjecateljski program – igrani film 

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI IGRANI FILM

Novčanu nagradu u iznosu od 16.000 € sufinancira Turistička zajednica Kantona Sarajevo.

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJEG REDATELJA / REDATELJICU

Novčanu nagradu u iznosu od 10.000 € osigurava Agnes B.

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJU GLUMICU

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €.

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJEG GLUMCA

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €.

Natjecateljski program – dokumentarni film

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM

Novčanu nagradu u iznosu od 3.000 € osigurava Vlada Švicarske.

NAGRADA ZA LJUDSKA PRAVA

Nagrada za ljudska prava dodjeljuje se za najbolji film iz Natjecateljskog programa – dokumentarni film koji obrađuje tematiku ljudskih prava. Nagradu u iznosu od 3.000 € osigurava Kraljevina Nizozemska.

SPECIJALNA NAGRADA ŽIRIJA

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €.

Natjecateljski program – kratki film 

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI KRATKI FILM

Kvalifikacijski film za prijavu za nagradu Oscar®.

Novčanu nagradu u iznosu od 2.500 € osigurava Podravka.

Natjecateljski program – studentski film

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI STUDENTSKI FILM

Novčanu nagradu u iznosu od 1.000 € osigurava Vijeće za regionalnu suradnju.

SRCE SARAJEVA ZA TV SERIJE

NAGRADA PUBLIKE

PARTNERSKE NAGRADE

Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti

Novčanu nagradu u iznosu od 7.500 € osigurava MasterCard®.

NOMINACIJA ZA KANDIDATURU ZA NAGRADU EUROPSKE FILMSKE AKADEMIJE U KATEGORIJI NAJBOLJI KRATKI FILM

Pobjednik ulazi u konkurenciju za kandidaturu za nagradu Europske filmske akademije (EFA) u kategoriji Najbolji kratki film.

Cicae nagrada

Međunarodna konfederacija umjetničkih kina (CICAE) nagrađuje film u selekciji Natjecateljskog programa – igrani film. Nagrađeni film dobit će posebnu podršku CICAE kada je u pitanju pomoć kod distribucije, prikazivanja filma i dopiranja do publike, putem mreže od 3.000 kina.

Cineuropa nagrada

Nagradu dodjeljuje Cineuropa portal posvećen europskoj kinematografiji i njezinim stvaraocima, i to filmu koji, osim što nesporno posjeduje umjetničke kvalitete, također promovira ideje europskog dijaloga i integracije. Vrijednost nagrade iznosi 5.000 €.

Autor teksta: Antonija Putić

Fotografije: Antonija Putić

Dubrovačke ljetne igre

Podizanjem zastave Libertas na gradski zvonik i uz stihove Himne slobodi ispred crkve sv. Vlaha svečano se u Dubrovniku otvara najznačajniji kazališni festival u Hrvatskoj, Dubrovačke ljetne igre. Sama ceremonija otvaranja festivala uvijek privuče uglednike iz svijeta kulture i politike, mnogobrojne uvažene goste i publiku koja s nestrpljenjem očekuje vrhunske kulturne programe tijekom srpnja i kolovoza. Ove će godine biti izvedeno gotovo sedamdeset dramskih, plesnih, folklornih, glazbenih i drugih programa na petnaest scenskih i ambijentalnih lokacija koje ovom festival daju posebnu draž. Festival je osnovan 1950. kao Festival kazališnih igara od XV. do XVIII. stoljeća. Od 1952. djeluje pod današnjim imenom (osim od 1994. do 2001., kada se nazivao Dubrovački ljetni festival).

U prvim godinama Festival je programski više bio orijentiran na starija djela hrvatske i svjetske dramske književnosti. Slavne su izvedbe Hamleta na Lovrijencu (redatelji M. Fotez, D. Carrey, D. Radojević, M. Škiljan, J. Menzel, J. Juvančić i dr.), a upravo i ove godine Hamlet u izvedbi Frane Mašković i režiji Paolo Magelli oduševljava publiku.

Jednako popularne su izvede i djela Dundo Maroje na nekoliko pozornica u gradu (redatelji M. Fotez, K. Spaić, M. Škiljan, J. Juvančić, P. Magelli, K. Dolenčić, I. Kunčević i dr.) u izvedbama i domaćih i stranih ansambla. 

Svi najveći redatelji našeg područja režirali su na DLJI, a redovito na Festival dolaze i kazališta iz drugih zemalja.

S dramskim su predstavama gostovali Royal National Theatre iz Londona, La Mama iz New Yorka, Old Vic Theatre Company iz Londona i Bristola, Národní divadlo iz Praga, Teatro Libero iz Rima, Piccolo Teatro iz Milana i mnogi drugi. U popratnim programima koje Festival ima sudjelovao je veliki broj stranih umjetnika, a ansambl Festivala uvijek čine glumački velikani našeg govornog područja.

Godine 1978. utemeljena je festivalska nagrada Orlando za posebna dostignuća u kazalištu i glazbi.

Atrij Kneževa dvora i palača Sponza te crkve franjevačkog i dominikanskog samostana idealna su mjesta za koncerte koji zauzimaju važan dio programa.

Uz redovite nastupe Zagrebačke filharmonije, Simfonijskog orkestra HRT-a i Gradskog orkestra Dubrovnik među gostovanjima uglednih inozemnih orkestara, valja spomenuti gostovanja simfonijskih orkestara, odnosno filharmonije iz Dresdena, Manchestera, Torina, Beča, Budimpešte, Moskve, Sankt Peterburga, Cincinnatija, Praga, Varšave, Pariza, Londona, Haaga, Berlinske filharmonije, Concertgebouw-orkestra (Amsterdam) i Gewandhaus-orkestra iz Leipziga. Na Festivalu nastupaju i manji sastavi, a gotovo da nema dijela svijeta odakle umjetnici nisu došli na Dubrovačke ljetne igre.

Za vrijeme trajanja Festivala održavaju se i baletne predstave, izložbe, promocije, okrugli stolovi, projekcije filmova. Festival ima program i za najmlađe, nudi edukaciju u raznim područjima kulture, a jednako zanimljivo je i svakodnevno druženje umjetnika i publike nakon odgledanih programa.

Dubrovnik tih dana posjete mnogobrojni umjetnici, ali i turisti željnih vrhunskih kulturnih događanja koje im DLJI iz godine u godinu redovito i pružaju.

Autor teksta Antonija Putić

Fotografije : Mane Sergoyan – Impress

Pulski filmski festival

Najstarija nacionalna filmska manifestacija u Hrvatskoj je Pulski filmski festival. Cijenjeni festival održava se od 1954. godine, uglavnom u drugoj polovici srpnja u Puli. Prve godine održavanja festivala nagradu publike dobio je film Vesna Františeka Čapa, a nagradu kritike bosanski film Stojan Mutikaša hrvatskog redatelja Fedora Hanžekovića. Prvi hrvatski film ikad prikazan u pulskoj Areni bio je Koncert Branka Belana

Tijekom godina Festival je mijenjao svoj program, ali i naziv – Filmski festival, Festival jugoslavenskog filma, Festival jugoslavenskog igranog filma u Puli… Neovisno o imenu, festival je danas jedna od najposjećenijih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj s brojem posjetitelja koji varira od 50.000 do 70.000.

Festival rado posjećuju i velike zvijezde filma, a među slavnim imenima najčešće se spominju Elizabeth Taylor i Richard Burton, koji tada glumi Tita u filmu Sutjeska, te velika talijanska glumica Sophia Loren.

Festival prikazuje recentnu nacionalnu produkciju u predivnoj antičkoj areni gdje se po projekciji može okupiti i do 7.000 gledatelja. Uz glavni program Hrvatskog filma i Manjinskih hrvatskih koprodukcija, Festival svake godine predstavlja niz popratnih programa. Gotovo cijela Pula tako postaje gradom filma, a mnogobrojni gosti Festivala imaju prilike sudjelovati na radionicama, izložbama, predstavljanju knjiga. Tijekom održavanja festivala, grad posjete mnogobrojni novinari, filmofili, umjetnici.


Festival organizira Javna ustanova Pula Film Festival, čiji ravnatelj rukovodi Festivalom. Umjetnički ravnatelj odgovoran je za izvršenje programa Festivala, a o njegovim prijedlozima odlučuje Festivalsko vijeće kao stručno-savjetodavno tijelo Festivala.

Glavne nagrade

Ocjenjivački sud natjecateljskog programa u kategoriji Hrvatski program dodjeljuje sljedeće nagrade:

Veliku zlatnu arenu za najbolji film Festivala (prima je glavni producent)
Zlatnu arenu za režiju
Zlatnu arenu za scenarij
Zlatnu arenu za glavnu žensku ulogu
Zlatnu arenu za glavnu mušku ulogu
Zlatnu arenu za fotografiju i
Zlatnu arenu za montažu.

Ocjenjivački sud dodjeljuje i nagradu Breza. Nagrada Breza dodjeljuje se najboljem debitantu iz jedne od gornjih kategorija.

Ocjenjivački sud može dodijeliti i do pet posebnih nagrada iz sljedećih kategorija:

Zlatnu arenu za sporednu žensku ulogu
Zlatnu arenu za sporednu mušku ulogu
Zlatnu arenu za glazbu
Zlatnu arenu za scenografiju
Zlatnu arenu za kostimografiju
Zlatnu arenu za masku
Zlatnu arenu za oblikovanje zvuka
Zlatnu arenu za specijalne efekte u filmu i
Zlatnu arenu za vizualne efekte u filmu.

Ocjenjivački sud u natjecateljskom programu u kategoriji Međunarodni program dodjeljuje sljedeće nagrade:

Zlatnu arenu za najbolji film (primaju je producent i hrvatski koproducent ukoliko je riječ o manjinskoj koprodukciji)
Posebno priznanje ocjenjivačkog suda
Zlatnu arenu za najbolju manjinsku koprodukciju (primaju je producent i hrvatski koproducent) i
Zlatnu arenu za najbolji hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji.

Osim glavnih nagrada, dodjeljuju se i mnoge strukovne nagrade.

Zlatna vrata Pule – za najbolje ocijenjeni film iz Hrvatskog programa od strane publike. Donator nagrade je Grad Pula.

Diploma – za najbolje ocijenjeni film od strane publike iz Međunarodnog natjecateljskog programa.

Marijan Rotar – nagrada pojedincima ili ustanovama koji su, podjednako, svojim idejama i djelima spojili Pulu i film.

Nagrada Kritike – Ocjenjivački sud filmskih kritičara dodjeljuje nagradu za Hrvatski i Međunarodni program.

Nikola Tanhofer – Hrvatska udruga filmskih snimatelja dodjeljuje godišnju snimateljsku nagradu za najbolja ostvarenja umjetnosti i umijeća filmskog snimanja u cilju vrednovanja autorske osebujnosti i snimateljske izvrsnosti te promicanja filmske fotografije, vizualne i filmske kulture.

Nagrada za cjeloživotni doprinos kinematografiji – Hrvatsko društvo filmskih djelatnika dodjeljuje godišnju nagradu zaslužnim pojedincima neautorskog filmskog zvanja.

Nagrada Fabijan Šovagović – Hrvatsko društvo filmskih redatelja dodjeljuje nagradu za posebni glumački doprinos hrvatskoj kinematografiji.

Nagrade sponzora donatori i sponzori Festivala mogu dodjeljivati sukladno ugovorenim međusobnim obvezama.

Autor teksta: Antonija Putić

Fotografije: Mane Sergoyan – Impress

Kazališni festival – Avignon

Jedan od najvažnijih kazališnih festivala u Europi upravo se ovih dana održava u francuskom gradu Avignonu. Nakon prošlogodišnje stanke uzrokovane pandemijom, Festival d’Avignon svečano je otvorio svoje 75. izdanje u Papinskoj palači sjajnom izvedbom Čehovljeva Višnjika u režiji Tiaga Rodriguesa s Isabelle Huppert u glavnoj ulozi Ljubov Andrejevne Ranjevske. Papinska palača ugostila je 2000 gledatelja.

Festival d’Avignon osnovan je 1947. godine, a do sada je bio otkazan samo dva puta. Prvi put 2003. zbog štrajka solidarnosti sa “slobodnjacima” u show businessu i prošle godine zbog pandemije. Festival d ’Avignon pokrenuo je Jean Vilar, a u sedamdesetima se glavnom programu pridružio i off program koji svake godine nudi veliki broj izvedbi u više od 200 scenskih prostora diljem grada.

https://festival-avignon.com/en/audiovisual/the-75th-edition-of-the-festival-d-avignon-in-figures-63011

Program Festivala uključuje predstave, ali i čitanja, izložbe, filmove i rasprave. Svake večeri održava se barem jedna premijera predstave, što Avignon čini mjestom istinske kreacije za umjetnike i gledatelje. Od osnutka festivala i postavljanja Jeana Vilara za umjetničkog direktora, umjetnički je direktor potpuno slobodan u izradi svojega programa. Ova neovisnost od bilo kakvog uplitanja uvijek je bila zajamčena, bez obzira na politički kontekst. Svako izdanje Festivala nudi oko 50 predstava iz Francuske i inozemstva, a za vrijeme trajanja Festivala održi se 400 različitih događanja, uključujući panele, debate i projekcije.

Godišnje se proda 110 000 ulaznica za plaćene predstave, a još 30 000 gledatelja sudjeluje na besplatnim događanjima poput debata, tribina, čitanja itd. Otprilike 38 % publike dolazi iz Avignona i okolice, 28 % iz Ile-de-Francea, 23 % iz ostalih francuskih regija, a 11 % iz inozemstva. O iznimnoj važnosti i popularnosti svjedoči i dolazak 600 francuskih i stranih novinara, koji o Festivalu objave više od 2000 članaka.

Festival d’Avignon zapošljava 33 osobe tijekom cijele godine, a više od 700 ljudi u srpnju za vrijeme trajanja festivala. Za svako izdanje Festivala preko 1500 ljudi, umjetnika, tehničara i organizacijskog osoblja mjesecima neumorno radi kako bi Festival d’Avignon oduševio sve posjetitelje.

Proračun Festival d’Avignon u 2019. godini iznosio je 14 milijuna eura, a 31 % prihoda Festival je uprihodio sam. Procjenjuje se da je ukupan prihod koji Festival generira za regiju oko 100 000 milijuna eura.

Kazalištima s područja Balkana ili kako to vole popularno reći – kazalištima koja su nekad bila iza željezne zavjese, navažniji je program Theorem – program zamišljen kako bi izgradio mostove između Istoka i Zapada.

U okviru programa na Festivalu se održava i Europska kazališna akademija za mlade europske producente. Organizator je Europska kazališna konvencija, a Akademiju vodi i mentorira intendantica zagrebačkoga HNK, Dubravka Vrgoč. Uz Dubravku Vrgoč ovogodišnji voditelj je i Rui Catarino, umjetnički savjetnik Nacionalnog kazališta iz Lisabona.

Ravnatelj Festivala je Olivier Py, ugledni francuski redatelj, glumac i pisac.

Autor teksta : Antonija Putić

Autor fotografija : Antonija Putić

Kanarski folklorni ples

KANARSKI FOLKLORNI PLES

Ako Španjolsku nešto karakterizira, to je njezina bogatstvo kulturne raznolikosti. To uključuje plesove koji su unikatni za svaku pojedinu regiju. Upoznajmo se s kanarskim folklornim plesom i godišnjim festivalom koji se održava na Tenerifima.

Povijest i zemljopisni položaj Kanarskih otoka omogućili su europski, američki i afrički utjecaji tijekom stoljeća. Prenoseći taj tok utjecaja na područje glazbenoga folklora, moguće je shvatiti kako se mogu pronaći glazbeni instrumenti s korijenima u stranim otocima.

Pjesme i plesovi koji su se najviše proširili po kanarskom arhipelagu su isas, folías i malagueñas.

Isa potječe ritmički i melodično iz jote poluotoka. Karakterizira ga intenzivan trokraki ritam, brza i sretna pjesma te ples zajedničkoga sudjelovanja najpoznatijih u arhipelagu. Isa canaria svira se uz gitaru, lutnju, banduriju i timple.

Folia podrijetlom svojega plesa predstavlja dvorski ples. Pleše se na uljudan način, vrlo nježno. Slijedi drevnu tradiciju žene koja je promijenila partnera, koji se nakon niza koraka vraća sa svojim početnim suputnikom. Koreografija je stoga krenula od zbora u kojem su parovi bili okrenuti međusobno licem u lice, a leđima prema ostalim parovima. Plesali su slobodno na mjestu, izmjenjujući lagane bočne pokrete u pet koraka, prema vanjskoj i unutarnjoj strani zbora.

Malagueñas karakterizira tužna, slatka, krotka, pa čak i melankolična pjesma. Njegove dominantne teme posvećene su majkama i ljubavi, stoga se prilikom slušanja malagueñe nameće klima poštovanja u kojoj je tišina prevladavajući faktor.

‘En la tumba de una madre ‘U majčinom grobu

Nunca se seca una flor, Cvijet se nikada ne osuši

Porque la riegan sus hijos Jer ih njihova djeca zalijevaju

Con lágrimas de dolor.’ Sa suzama boli.’

Ovaj video spot jest promotivni spot za posljednji festival** koji se održao na Tenerifima. U njemu možemo cijeniti i osjetiti atmosferu 1920-ih i 30-ih godina na Kanarskim otocima:

A kad se približite plesu i glazbi, najbolji način da shvatite i cijenite ono na čemu se temelji kanarski folklor jest uživanje u njemu:

Fotografije snimio Sahel Lopez @sahel_lopez

Autor teksta: Antonija Putić

Karlov most u Pragu

Karlov most u Pragu

Najstariji most u Pragu osnovao je 1357. godine Karel IV. i dovršen je 1402. Godinama se zvao Kameni ili Praški most, a tek od 1870. Karlov most. Most je izgrađen od pješčanih blokova i s obje su mu strane tornjevi (Malostranski toranj, Starogradski toranj).

Most je dugačak 516 metara i širok je 9,5 metara. Gradili su ga 45 godina, što je više od 16 tisuća dana. Petr Parléř iz njemačkoga Gmünda dugo se smatrao njegovim graditeljem. Međutim, 2007. godine objavljena je hipoteza prema kojoj je projektant i prvi graditelj mosta praški građanin Oto, zvan i Otlin.

Govorilo se da su zidari tijekom gradnje dodavali jaja u mort kako bi ojačali most, no većina ljudi nije vjerovala u to. Tek su kasnija istraživanja potvrdila prisustvo jaja u zidanju.

Prema legendi, most je zauvijek zaštićen čarobnim brojevima. Te je brojeve s astrolozima odabrao kralj Karel IV., jer je vjerovao da će posebno odabrani trenutak mostu donijeti sreću. Ti neparni brojevi slijede jedan drugoga prilikom čitanja sprijeda i straga, a u njima su skriveni datum i vrijeme. Karlo IV. tako je položio kamen temeljac mosta 1357. godine, 9. srpnja, u 5 sati i 31 minutu.

Kipovi na mostu

Od 1683. do 1928. godine na stupove mosta postavljeno je 30 kipova i skulptura svetaca od kojih je najpoznatiji kip sv. Jana Nepomuka. Osim toga, to je i najstariji kip koji je još uvijek u izvornom obliku. Autori skulptura su M. Braun i F. M. Brokov, ali u uređenju mosta sudjelovali su i drugi istaknuti umjetnici. Posljednji postavljeni bio je kip sv. Ćirila i Metoda 1928. godine.

Većina kipova izrađena je od pješčenjaka, dok je kip sv. Filipa Benicija izrađen od mramora, a kip sv. Križa (Kalvarija) i Jana Nepomuka izrađeni su od bronce.

Od Starogradskoga tornja do Maloga grada postupno se mogu vidjeti ovi kipove: kip sv. Ivana, kip svete Barbare sa sv. Margaretom i kip sv. Elizabete, kip Piete, kip sv. Josipa, kip sv. Franje Ksaverskog, kip sv. Kristofora, skulptura sv. Franje Borgije, kip sv. Ljudmile, kip sv. Franje Asiškog, kip sv. Bruncvíka, kip sv. Nikole Tolentinijana, kip sv. Louisa, kip sv. Adalberta, kip sv. Ivana Mateja sa sv. Felixom iz Valoisa i sv. Ivanom te kip sv. Vjenceslava.

S druge strane mogu se vidjeti skulpture svetog Salvatora sa svetim Kuzmom i Damjanom, kip sv. Vida, kip sv. Filipa Benicije, kip sv. Kajetana, kip sv. Augustina, kip sv. Jude Tadeja, kip sv. Antuna Padovanskog, kip sv. Jana Nepomuka, kip sv. Norberta sa sv. Vaclavom i sv. Sigismundom, kip sv. Ivana Krstitelja, kip sv. Ćirila i Metoda, kip sv. Ane, kip Svetoga križa s kalvarijom, kip Madone sa sv. Dominikom i sv. Tomom Akvinskim te se na kraju nalazi skulptura Madone sa sv. Bernardom.

Autor teksta: Barbora Wolfová

Autor fotografija: Antonija Putić